AAH!
Vi ste ovde:  
AAH! Kultura/Umetnost Megalomanske građevine u službi moderne umetnosti

Anketa

Na internetu najviše koristim
 

Pretraga

Languages

EnglishBulgarianCzechFrenchGermanGreekHindiItalianJapanesePolishPortugueseRomanianRussianSpanishSwedishHebrewSerbianSlovakSlovenianHungarianThaiTurkishPersianSwahiliMacedonianChinese (S)Chinese (T)
Megalomanske građevine u službi moderne umetnosti Štampa El. pošta

Da li znate šta je to što povezuje Njujork, Veneciju, Berlin, Bilbao?... Ukoliko ste vrsni poznavalac savremene umetnosti, i ako vam spomenemo da će se ovom “lancu” uskoro pridružiti i Abu Dabi, uopšte ne sumnjamo da znate odgovor. Ali za sve one Hedoniste koji nisu sigurni šta je tačno u pitanju, a ipak ih oduševljavaju i zanimaju neobične građevine sveta, pripremili smo priču o Gugenhajm muzejima, zdanjima koja za mnoge predstavljaju vrhunac modernog stvaralaštva. Za početak vam predstavljamo muzeje u Njujorku i u Bilbaou, sasvim sigurni da ćete jedva čekati nastavak koji uskoro sledi…


Gugenhajm muzej u Njujorku

Porodica Gugenhajm je dugo važila za jednu od najbogatijih američkih porodica. Kako bi zadržali i proširili svoj uticaj, naslednici osnivača dinastije Majera Gugenhajma, odlučili su da svoju pažnju usmere na podržavanje razvoja umetnosti i nauke. Poučeni iskustvom mnogih drugih uglednih grupa i pojedinaca sa “novog kontinenta”, osnovali su fondaciju posvećenu slikarstvu, a izradu projekta muzeja su prepustili tada već poznatom arhitekti Rajtu. Odrekavši se klasičnih pravougaonih i kvadratnih oblika, Frenk Lojd Rajt je nadvladao pasivnost tradicionalne arhitekture, postavivši baš na Petoj aveniji kamen temeljac novom pristupu apstraktnom prikazivanju suštine. Drugim rečima, 1959. godine, nakon 15 godina rada, završeno je jedinstveno umetničko delo stvoreno da bi čuvalo druga umetnička dela.

Ono što svaki posetilac prvo primeti jeste odstupanje od uobičajenog redjanja spratova jedan iznad drugog, i to da ceo muzej predstavlja jedan potpuno nepravilno rasporedjen prostor. A određeni redosled razgledanja muzeja koji počinje na vrhu i kreće se ka nižim spratovima, posetiocima omogućava da se na drugačiji način zadrže ispred izloženih radova...
 

Gugenhajm muzej u Bilbaou

Ponovo novi, skoro pa izmišljeni oblici, beskrajne linije koje se uvijaju, i asimetrija koja uvek iznova iznenadi. Gugenhajm muzej u Bilbaou, zvanično otvoren u oktobru 1997.godine, mnogim posetiocima je u sekundi izmenio pogled na savremenu umetnost. A ovo uopšte ne iznenađuje ako se uzme u obzir da sam po sebi predstavlja neponovljivu ego trip dimenziju, koja ipak dopušta svojim gostima da je shvate svako na svoj način, na osnovu sopstvenih očekivanja i iluzija.

Kada su ga na inicijativu Fondacije Gugenhajm i uz podršku baskijske vlade angažovali da radi na izgradnji novog muzeja savremene umetnosti, Frenk Geri se nije nimalo premišljao oko prihvatanja ponude. Poznat po tome da za svoje građevine koristi neobične materijale i da sa entuzijazmom uvodi inventivne oblike, u ovom projektu je video šansu da konačno pusti mašti na volju, u pravom smislu te reči. Kao inspiracija mu je poslužila uspomena iz detinjstva na svetlucavu krlljušt šarana koje je njegova baka kupovala na pijaci. Svejedno, opčinjenost prelamanjem svetlosti na telu ribe u pokretu, navela ga je da ovaj muzej sagradi pretežno od stakla i titanijuma.
www.guggenheim.org
www.guggenheimcollection.org
www.guggenheim-bilbao.es